Na četrnaesti konkurs za najbolji savremeni angažovani celovečernji dramski tekst nezavisne regionalne kulturne organizacije Hartefakt pristiglo je ukupno 170 originalnih dramskih tekstova, pisanih na srpskom, hrvatskom, bosanskom, slovenačkom, makedonskom i crnogorskom jeziku.
Osnovni kriterijumi prilikom odlučivanja žirija bili su umetnička vrednost i društvena angažovanost. Kao potencijalni kandidati za nagradu razmatrani su tekstovi koji nude dublje razumevanje sveta u kome živimo, koji šire ideju humanosti, kao i otpora nasilju, netrpeljivosti i diskriminaciji po bilo kom osnovu. Kao posebne odlike teksta, žiri je cenio originalnost, savremenu dramsku formu i hrabrost autora i autorki da se u dramskom pismu suoče sa nekim od ključnih problema savremenog društva.
Pravo učešća na konkursu imali su isključivo originalni, do sada neobjavljivani i neizvođeni dramski tekstovi.
Žiri je radio u sastavu: Gordana Goncić, dramaturškinja i direktorka pozorišta Atelje 212 (predsednica), Nejra Babić Halvadžija, dramaturškinja iz Sarajeva i Biljana Srbljanović, dramaturškinja, Hartefakt, i doneo je sledeću odluku:
- nagradu za najbolji originalni dramski tekst dodeljuje Aleksandri Urošević za komad „Žensko dete“, potpisan pod šifrom „drama za slemovanje“. Ovaj tekst predstavlja duboko ličnu, intimnu i samoreflektivnu dramsku celinu koja kroz jedanaest slika na izuzetno suptilan i promišljen način problematizuje egzistencijalna pitanja ženskog iskustva. Građen u ritmu poezije, tekst na originalan način otvara teme ženskog tela i ponašanja, majčinstva, odnosa prema deci – rođenoj i nerođenoj – ali i odnosa prema ženskim figurama, karijeri, umetnosti i kreativnosti. Autorka polemički i precizno ispituje odnos prema svim aspektima nametnutog modela ženskog postojanja, pri čemu se društvena opresija jasno ogleda kroz niz društveno definisanih ženskih uloga.
Žiri je u ovom tekstu prepoznao izuzetnu umetničku vrednost, jasno artikulisanu društvenu angažovanost, kao i autentičan, hrabar glas savremene dramske spisateljice, koji na snažan način otvara prostor za razumevanje i preispitivanje položaja žene u savremenom društvu.
Pored ovoga, žiri želi da posebno istakne izuzetan tekst „Projekat Ksenija“ Sofije Dimitrijević, prijavljen pod šifrom Ifigenija. Ovaj poetsko-dramski tekst višeglasnom strukturom i veštim preplitanjem mita o Ifigeniji sa medijskom i društvenom sudbinom pop pevačice Ksenije Pajčin, govori o životu i smrti žene oblikovane i uništene u patrijarhalnom i postratnom kontekstu. Slikom žene kao žrtve sistema – ratnog, porodičnog, medijskog i patrijarhalnog – ovaj tekst kroz estetski moćan jezik nudi potresnu i slojevitu metaforu ženske žrtve.
Žiri želi da pohvali i sledeća tri teksta:
- “Razpoke v marmorju” Varje Hrvatin, na slovenačkom jeziku
- “Povodom oglasa za stan” Ognjena Obradovića, na srpskom jeziku.
- “BANG!” Hane Kunić, na hrvatskom jeziku.
BIOGRAFIJA AUTORKE POBEDNIČKE DRAME
Aleksandra Urošević rođena je 1985. godine u Prištini. Završila Petu beogradsku gimnaziju. Osnovne i master studije režije završila na Akademiji umetnosti u Beogradu 2008. godine, a zatim i master studije iz novih likovnih medija, na Fakultetu likovnih umetnosti u Novom Sadu 2010. godine. Režirala je pozorišne predstave u zemlji i regionu, a njen pozorišni komad „Pokupiću svoje stvari i otići ću“ je nagrađen Nušićevom nagradom za originalni dramski tekst. Njena radio drama „Lift“ osvojila je prvu nagradu na Radio festivalu u Teheranu, Iran, 2007. godine. Napisala je dve knjige za decu „Tačno otprilike“ i „Silvija i Luče“ u izdanju Lagune. Od završetka studija do danas radi u Radio Beogradu kao rediteljka i urednica.