Na Hartefaktov trinaesti po redu godišnji konkurs za najbolji savremeni angažovani celovečernji dramski tekst na srpskom, hrvatskom, bosanskom, slovenačkom, makedonskom ili crnogorskom jeziku, prijavljeno je stotinu i sedamnaest drama. U uži izbor odabrano je dvadeset i četiri teksta, a žiri u sastavu: Ozren Grabarić, dramski umetnik, predsednik žirija, Božo Koprivica, dramaturg i književnik i Biljana Srbljanović, dramska autorka doneli su sledeće odluke: nagradu za najbolji tekst dobija „BACI JE PUTINE I BUDI PRECIZAN”, prijavljen pod šifrom „Sideways“, autora Mirze Skenderagića.
U pitanju je dramski komad koji kroz niz monologa i dijaloga istražuje egzistencijalnu teskobu, porodične traume, društvene konflikte i unutrašnje borbe likova. Komad je strukturiran kroz tri priče – „Limun”, „Keks” i „Marlboro” – koje obuhvataju različite sudbine i emocionalne izazove protagonista. U središtu su teme gubitka, odrastanja, suočavanja sa prošlošću i nerealizovanih očekivanja, često predstavljene s dozom apsurda i ironije. Kroz simboliku poput limuna, cigareta i govora o ratu i političkim figurama, autor stvara atmosferu nesigurnosti i teskobe modernog života. Glavna nit koja povezuje priče je ljudska potreba za smislom i pokušaj da se prevaziđu unutrašnje i spoljašnje prepreke, često neuspešno, što vodi u sukobe i introspektivne trenutke. Ovaj tekst se završava refrenom „Baci je Putine i budi precizan”, koji je sarkastična parafraza urbanog usklika u sudaru sa osećajem nemoći u suočavanju sa globalnim i ličnim katastrofama, u kome žiri posebno vidi potencijal za izvedbu u žanru muzičkog pozorišta.
Ovo nije prva Skenderagićeva pobeda na Hartefaktovom konkursu za dramski tekst. Na Konkursu 2016. godineizmeđu 144 prijavljene drame autora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije pobedio je Mirzin tekst „Probudi me kada završi“, a na konkursu 2020. godine tekst Mirze Skenderagića „A drveće smo sanjali” je tadašnji žiri preporučio.
Na ovogodišnjem Konkursu žiri posebno izdvaja i komad „Cvjećarka„, pod šifrom „Pozorišna Sestra“ autorke Mirjane Medojević kao izuzetan dramski komad koji kroz složene likove i njihove međusobne odnose istražuje svakodnevne borbe žena, uključujući izazove porodice, nasilja, ekonomske nesigurnosti i društvenih očekivanja. Radnja se odvija u prodavnici cveća uoči Osmog marta, gde radnice pripremaju bukete za praznik, dok istovremeno otkrivaju svoje lične priče ispunjene traumama, razočaranjima i povremenim trenucima solidarnosti. Praznik, koji simbolizuje proslavu žena, kontrastira sa njihovim realnostima, koje uključuju fizičko i emocionalno nasilje, iscrpljenost i nevidljivi teret koji nose.
Žiri želi da pohvali i tekstove „Buhtle“ (šifra „Pupčanik“, autorke Jelene Krdžavac), „Wolchamaadijik – stvari koje ne znamo da izgovorimo“ (šifra „S kolena na koleno“, autorke Jane Milivojević) i „Alo alo, ovdje radio kafana“ (šifra „Zadnja ruka“, autora Robina Mikulića i Veronike Mach).
Scensko čitanje nagradjenog teksta i svečana dodela nagrade biće naknadno najavljeni. Konkurs se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.
O AUTORU
Mirza Skenderagić je rođen u Sarajevu 1986. godine. Diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2009. godine, a 2018. dramaturgiju na Akademiji scenskih umjetnosti, takođe u Sarajevu. Dobitnik je stipendije Fondacije Karim Zaimović za 2014. godinu. Njegov dokumentarni film “Ja mogu da govorim” osvojio je Zlatnu jabuku na 13. Bh. filmskom festivalu u New Yorku te priznanje na Pravo Ljudski Film Festivalu 2016. godine. Za dramu “Probudi me kad završi“ 2016. godine osvojio je Hartefaktovu nagradu za najbolji regionalni savremeni angažovani dramski tekst. Njegova drama „A drveće smo sanjali“ je 2020. godine izabrana među pet najboljih tekstova na Hartefaktovom konkursu. Od 2019. godine je član redakcije Dramskog i dokumentarnog programa Radija Bosne i Hercegovine. Napisao je i režirao nekoliko desetina radiodrama. Dobitnik je nagrade „Nino Ćatić“ za radiodramu „Molitva za smrt“. Autor je i urednik dugogodišnjih emisija i rubrika posvećenih filmskoj i teatarskoj kritici, kao što su Radio kritika, Iza scene, Nedjeljna kritika, Kratki rezovi, Vertikalni štrih…
