Hartefakt
istorija
2025.
U 2025. godini, rad Hartefakta bio je obeležen kontinuitetom, širenjem i produbljenim regionalnim prisustvom u kontekstu političke neizvesnosti i sve većeg pritiska na nezavisne kulturne i građanske aktere. Kroz svoja tri stuba, organizacija je nastavila da kombinuje umetničku produkciju, angažman sa publikom i zagovaranje ljudskih prava.
Kroz Hartefakt fondaciju, 2025. godina donela je značajno programsko proširenje. Projekat Kultura za demokratiju (CfD) u Srbiji ušao je u svoju drugu fazu, podržavajući 22 umetnička projekta i 4 organizacije kroz Boost grantove, uz dodatnih 10 grantova u okviru Programa liderstva u oblasti ljudskih prava. Paralelno, Hartefakt je pokrenuo projekat Kultura za razvoj u Severnoj Makedoniji, uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), uvodeći sveobuhvatan okvir podrške koji je u prvoj godini finansirao 19 umetničkih projekata, 5 institucionalnih grantova i 2 inicijative za job shadowing, kao i javne događaje i programe jačanja kapaciteta u 8 gradova.
Hartefakt Kuća je ponovo potvrdila svoju poziciju kao ključni prostor društveno angažovanog pozorišta, sa predstavama koje su gostovale od Beograda do Sarajeva, Prištine, Tirane, Milana, Lajpciga, Groningena i Njujorka. Premijera predstave Njih više nema (u režiji Andreja Nosova, tekst Doruntine Baše), nastale u koprodukciji sa SARTR-om (BiH) i My Balkans (SAD, Srbija), u saradnji sa La MaMa Experimental Theatre Club (SAD), Ibsen Scope (Norveška) i Allianz Foundation (Nemačka), predstavljala je jedan od centralnih umetničkih događaja godine, baveći se temama sećanja i nasleđa genocida u Srebrenici. Nova koprodukcija Umetnost i novac sa SWEETS/PotatoPotato (švedske umetnice Freje Halberg) istraživala je tenziju između umetničkog stvaranja i ekonomskih struktura. Repertoar je ostao izuzetno aktivan, sa više od 80 izvođenja za 7000 gledalaca. Kroz Pozorišni karavan, predstave su stizale i do manjih mesta u Srbiji, otvarajući prostor za dijalog o rodu, traumi i društvenim normama van velikih kulturnih centara.
Na 14. Konkurs za najbolji savremeni angažovani dramski tekst pristigao je rekordan broj od 170 prijava. Nagrada je dodeljena Aleksandri Urošević za dramu Žensko dete, koja promišljeno i suptilno istražuje egzistencijalna pitanja ženskog iskustva. Kroz evropske platforme poput Fabulamundi i Playground, Hartefakt je podržao mlade dramske pisce kroz radionice, rezidencije i međunarodne razmene, dok je novoosnovani Sarajevo Theatre Showcase okupio više od 200 profesionalaca i profilisao se kao ključna regionalna platforma za saradnju, industrijske susrete i umrežavanje.
HF Institut je dodatno ojačao svoju ulogu kao prostor za produkciju znanja i zagovaranje. Kroz Program liderstva u oblasti ljudskih prava (Human Rights Leadership programme), Hartefakt je radio sa 40 stipendista iz 15 gradova širom Srbije, podržavajući kampanje koje se bave rodno zasnovanim nasiljem, pravima manjina, socijalnom pravdom… Zagovaračke inicijative poput Ćutanje nije zlato, koja se bavi rodno zasnovanim nasiljem, i Ima mesta za sve, koja se bavi pitanjima tolerancije, prevele su programski rad u javne intervencije, dok se regionalna inicijativa Yes Means Yes fokusirala na redefinisanje pravnih i društvenih razumevanja seksualnog nasilja i zakonodavnih okvira zasnovanih na pristanku. Program Reconnection Srbija–Kosovo nastavljen je kroz niz poseta i razmena, uključujući više od 30 umetnika, aktivista i profesionalaca u kontinuirani dijalog o rodnoj ravnopravnosti, sećanju i postkonfliktnoj saradnji.
Sa aktivnim programima u Srbiji, na Kosovu i u Severnoj Makedoniji, kao i stabilnim partnerstvima širom Zapadnog Balkana i Evrope, Hartefakt je nastavio da deluje kao povezujući faktor između disciplina, zajednica i društvenih realnosti.
2024.
Godinu 2024. u Hartefaktu obeležili su istovremeno kontinuitet i transformacija: ne samo programska, već i u načinu na koji se pozicioniramo u regionu. Nastavili smo da gradimo našu ulogu kroz Hartefakt Fondaciju i Hartefakt Kuću, a istovremeno smo napravili iskorak formalnim osnivanjem trećeg programskog stuba: Hartefakt Instituta usmerenog na istraživanje i razvoj novih narativa o ključnim društvenim temama. Konačno, kraj godine obeležila je i ključna regionalna promena: formalno smo uspostavili kancelarije u Prištini i Skopju, uz jačanje strateške saradnje u Bosni i Hercegovini, pre svega sa SARTR-om.
U poslednjoj godini implementacije prve faze projekta Kultura za demokratiju, prve sveobuhvatne i dugoročne intervencije u oblasti kulture i umetnosti u Srbiji podržane od Vlade Švajcarske, podržali smo još 19 projekata u okviru grant linije za kulturne i umetničke projekte, 9 projekata u okviru Art Boost linije, kao i dodelili još 5 job shadowing podrška. Završna konferencija projekta održana je u Nišu pod nazivom Kulturni neksus koja je okupila organizacije i pojedince_ke nezavisne kulture u Srbiji, a kroz diskusije, panele i grupni rad, mapirali smo ključne rezultate četverogodišnje podrške kao i smernice za novu fazu projekta. Kroz četiri godine projekta, podržali smo ukupno 89 projekta što projekat „Kultura za demokratiju“ čini ključnim za opstanak nezavisne kulture i umetnosti u Srbiji u proteklom periodu.
Hartefakt Kuća je producirala dva nova naslova, ali i realizovala više od 80 izvođenja u Srbiji, regionu i Evropi. Premijerno su izvedene predstave Kako sam naučila da vozim (r. Tara Manić, po tekstu Pole Vogel), kao i Sve dobre Barbike (r. Đorđe Nešović, prema romanu Katarine Mitrović). Nastavili smo i sa igranjem predstava „Naš sin“ koja je gostovala i u Sarajevu i Dizeldorfu, „Prst“, kao i „Kratka istorija pljeskavica i druge priče“ koja je odigrana na Noorderzon festivalu u Groningenu. Jedan od najvažnijih načina na koji smo u 2024. širili publiku i otvarali razgovore o osetljivim temama u sredinama van velikih centara bio je Hartefaktov karavan u gradovima poput Pirota, Niša, Rume, Arilja, Užica, Lazarevca, Aleksandrovca, Požarevca, Bečeja… Šestu godinu za redom učestvovali smo u organizaciji pozorišnog segmenta beogradske Nedelje ponosa produkcijom performansa Boys Just Want To Have Fun sa švedskom kompanijom Il Dance. Na polju savremene drame, 13. izdanje Konkursa za najbolji savremeni angažovani tekst pristiglo je 117 prijava, a žiri (Ozren Grabarić, Božo Koprivica, Biljana Srbljanović) dodelio je prvu nagradu Mirzi Skenderagiću za dramu Baci je Putine i budi precizan. Kao deo evropske mreže dramskih pisaca Fabulamundi, organizovali smo veliku trodnevnu konferenciju mreže u Hartefakt Kući s više od 50 inostranih gostiju i intenzivnom razmenom sa lokalnom scenom. S partnerima iz Italije, Francuske i Rumunije pokrenuli smo i novi evropski projekat za podršku mladim dramskim autorima_kama: Playground (2024–2026). Nastavili smo aktivnosti u još nekoliko evropskih projekata: u okviru projekta Poets of Today – Voices of Tomorrow objavljen je ToolBook na pet jezika, kroz Slavic Soundwalking lansirali smo interaktivnu mobilnu aplikaciju, dok je projekat Eclectic of Othernes ušao u svoju završnu fazu s premijerama tri nove produkcije, kao i održanim Festivalima drugosti u Zagrebu, Beogradu i Parizu. Kao izvršni producenti i koorganizatori, realizovali smo izložbu UKRAINE: LOVE + WAR (2014–2024), a naš podkast Zadovoljstvo u tekstu Biljane Srbljanović i Vladimira Cerića nastavio je stabilno emitovanje sa ukupno 16 epizoda.
Osnivanjem Hartefakt Instituta napravili smo strateški iskorak: kroz Human Rights Leadership program radili smo sa 23 aktivista_kinje iz 14 gradova u Srbiji, usmereni na kampanje koje mogu da proizvedu konkretne lokalne promene. Kroz program Reconnection nastavili smo da gradimo prostor za nove perspektive i veze između kosovskog i srpskog društva kroz dva glavna formata: fellowship program (objavljeno 13 radova istraživača_ica na temu saradnje) i Kosovo-Srbija visiting program kroz koji je prošlo 38 učesnika_ce.
2023.
S ciljem jačanja nezavisnog kulturnog sektora, u sklopu projekta Kultura za demokratiju u 2023. godini podržali smo 50 projekata organizacija civilnog društva u ukupnoj vrednosti od skoro 60.000.000 dinara. Projektne aktivnosti se odvijaju u više od 60 gradova i opština u Srbiji što je nastavak implementacije prve sveobuhvatne i dugoročne intervencije u oblasti kulture i umetnosti u Srbiji podržane od Vlade Švajcarske. Među organizacijama čiji su projekti podržani nalaze se i: udruženje Klara i Rosa iz Subotice, Galerija Reflektor iz Užica, Generator iz Vranja, Nezavisni filmski centar Film Art (Interakcija) iz Požege, Seoski kulturni centar Markovac, Kulturanova, Reflektor teatar, Asocijacija Nezavisna kulturna scena, Stanica, ULUS i mnogi drugi. Kroz ove projekte, Hartefakt je podržao različite kulturne i umetničke produkcije, ali i eksperimentalne, inovativne i participativne projekte koji testiraju nove modele saradnje, udruživanja i zagovaranja u kulturi i umetnosti omogućavajući održiv i kontinuiran razvoj celokupne nezavisne scene.
U 2023. godini proslavili smo godinu dana postojanja Hartefaktovog teatarskog prostora u centru Beograda s preko 80 izvođenja naših, gostujućih i studentskih predstava te s više od 5000 posetilaca koji su za taj kratki period prošli Hartefakt Kućom. Repertoar smo obogatili s dve nove premijere: autorskim projektom Juga Đorđevića i Tijane Grumić Pre nego što počnemo te autorskim projektom Patrika Lazića i Dunje Matić Klimaks.
S posebnim ponosom smo na repertoar Hartefakt Kuće uvrstili i našu najdugovečniju predstavu Prst koja je premijerno izvedena 2012. godine prema pobedničkom tekstu Doruntine Bashe na Hartefaktovom dramskom konkursu. Prošlogodišnja premijera Naš sin nastavila je uspešnu evropsku teatarsku turneju ostvarivši čak osam izvođenja na festivalu u Dablinu, gostovanja u Temišvaru, Zagrebu, Bratislavi, a godinu završava s nagradom za najbolju predstavu prema izboru mladog žirija na festivalu Fast Forward u Drezdenu.
Sa nekoliko humanitarnih izvođenja predstave Pre nego što počnemo podržali smo novosadsku Nedelju ponosa i besplatnu psihološku pomoć koju udruženje „Da se zna!“ pruža LGBTI+ zajednici, a pokrenuli smo i kvir karavan u sklopu kojeg naše predstave s manjinskim perspektivama izvodimo po manjim mestima u Srbiji nakon čega razgovaramo s lokalnom publikom o ovim osetljivim temama. Tradicionalno smo učestvovali u organizaciji ovogodišnjeg najmnogobrojnijeg i najinkluzivnijeg Beograd Prajda, na kojem su solidarnost pokazali i mnogi građani_ke koji_e u Srbiji borave zbog ratova u svojim zemljama. Pozorišni program tokom Nedelje ponosa pratila su gostovanja predstava iz Pule, Prištine, domaće predstave i izložbe, posebno emotivno predstavljanje zbirke poezije dugogodišnjeg aktiviste za ljudska prava, Bobana Stojanovića kao i prvi susret nove evropske teatarske mreže pozorišta i organizacija koje se bave kvir i manjinskim perspektivama koje smo inicirali.
Na 12. Konkurs za najbolji savremeni angažovani dramski tekst pristigle su rekordne 163 prijave, a žiri u sastavu Dubravke Vrgoč, Moline Udovički Fotez i Biljane Srbljanović odabrale su tekst Marije Rakočević Žena veže rep kao pobednički. Žiri je posebno izdvojio i tekstove Aleksandre Glovacki, Sare Radojković, Hane Konse i Anite Čeko. Kao nastavak negovanja savremenog dramskog pisma, priključili smo se evropskoj mreži dramskih pisaca Fabulamundi koju čini 19 dramskih pisaca i spisateljica iz čitave Evrope a u kojoj Srbiju i Hartefakt predstavljaju Biljana Srbljanović i Patrik Lazić.
Nastavili smo i s aktivnostima na projektu Kreativne Evrope Pesnici današnjice, glasovi sutrašnjice u kojem smo 10 naših mladih pesnika i pesnikinja predstavili publici kroz nekoliko javnih događaja (obeležavanje Svetskog dana poezije interaktivnom turom u Kulturnom centru Beograda, otvaranje 31. Belefa u Botaničkoj bašti pesničkim performansom), a godinu smo završili sa 16 osnovnih i srednjih škola u Srbiji koje je posetio naš pesnički karavan i približio savremenu poeziju mladima.
Dvadeset i pet savremenih srpskih pisaca i spisateljica uključili smo u projekat Slavic Soundwalking u sklopu kojeg razvijamo mobilnu aplikaciju za interaktivni obilazak Beograda, Zagreba i Ljubljane slušajući kratke urbane priče, a koja će biti lansirana u 2024. godini. Krajem sledeće godine će u Beogradu biti izvedene i tri evropske koprodukcije koje smo razvijali tokom čitave ove godine s organizacijama iz Hrvatske i Francuske u sklopu projekta Eclectic of Otherness, a koje se tiču pitanja šta znači biti drugačiji u kontekstu današnje Evrope. Tradicionalno slušan je bio Hartefaktov podkast Zadovoljstvo u tekstu Biljane Srbljanović i Vladimira Cerića koji je do sada emitiran u više od 220 epizoda.
Pričajući nove priče u odnosu između kosovskog i srpskog društva, nastavili smo da radimo na izgradnji dobrosusedskih odnosa između Srba i Albanaca verujući u istorijsku priliku da vlasti i oba društva prihvate realnost. Kroz dva ciklusa poziva za viziting programe, omogućili smo 22 osobe iz Srbije i s Kosova da se povežu i razviju (buduću) saradnju. Posebno značajan je i izbor prvih 7 istraživača_ica koji_e u okviru fellowship programa istražuju nove i konstruktivne narative na različite društvene, političke i ekonomske teme. Dve onlajn konferencije služile su da razgovaramo o odnosu između Kosova i Srbije, a organizovali smo i 11 edukativnih labova za mlade Na drugi pogled. Publiku Hartefakt Kuće vodili smo u Prištinu u posetu manifestaciji Kosovo Theatre Showcase, na kojem je odigrana i naša predstava Kratka istorija pljeskavica i druge priče, a troje kosovskih umetnika_ca predstavilo je svoj rad u Beogradu: Fidan Bejtullahu izložbom „Zagrljaj“, te Yllka Brada i Tadi koje su sarađivale na izradi kostima i dizajnu muzike za predstavu „Klimaks“ u sklopu projekta Reconnection 2.0.
2022.
Godinu su obeležili procesi transformacije, kako na organizacijskom tako i na programskom planu. Pre dve godine započeto partnerstvo s Fondacijom Peace Nexus, rezultiralo je izradom strateških dokumenata i novom sistematizacijom. Kako bismo efikasnije ostvarili našu viziju, programske linije smo podelili u dva segmenta: HF Kuću i HF Fondaciju. Otvorili smo naš novi prostor, Hartefakt Kuću u centru Beograda gde su premijerno izvedene tri nove predstave: Naš sin (t. i r. Patrik Lazić), Kratka istorija pljeskavica i druge priče (ap. Andrej Nosov) i Bilo bi šteta da biljke krepaju ( t. i r. Ivor Martinić). U Nedelji ponosa, organizovali smo 4. Prajd pozorišni festival. Specifičnost ovogodišnjeg festivala je što se dešavao u sklopu manifestacije EuroPride 2022., najvećeg LGBTI+ događaja u Evropi. Vrata Kuće otvorili smo i regionalnim gostovanjima koja se ne mogu (često) videti na drugim beogradskim scenama. Prvo gostovanje realizovali smo u saradnji sa Sarajevskim ratnim teatrom i njihovom predstavom U posjeti kod gospodina Greena, autorskim projektom Albana Ukaja, Mikija Trifunova i Nejre Babić. U okviru programa Reconnection 2.0 realizovali smo gostovanje kosovske predstave Handke projekat u Bitef teatru, gostovali smo s našom predstavom Naš sin u Prištini i Gnjilanu (gde je to bilo prvo gostovanje neke srpske predstave nakon 23 godine) te organizovali četiri umetničke rezidencije srpskih umetnika u Prištini i kosovskih u Beogradu. Objavili smo srpski prevod dve nove drame eminentne kosovske autorke Doruntine Basha. Na 11. Hartefaktovom konkursu za najbolji savremeni angažovani celovečernji dramski tekst kao pobednički tekst izabran je Otkup mlijeka autora iz Osijeka, Davora Špišića. Dobili smo podršku Kreativne Evrope za čak 4 projekta, a u 2022. već smo započeli s aktivnostima na projektu Poets of Today – Voices of Tomorrow koji ima za cilj da se poezija redovno unosi u školske učionice na drugačiji i inovativni način. Tokom manifestacije Europride 2022., organizovali smo i/ili koorganizovali desetak izložbi queer umetnika_ca, a krajem godine učestovali smo i u produkciji velike izložbe Mrđana Bajića Nepouzdani pripovedač u Muzeju savremene umetnosti. Proslavili smo 200. epizodu podkasta Zadovoljstvo u tekstu Biljane Srbljanović i Vladimira Cerića. Nagrađeni smo uglednom Ibsen Scope nagradom za projekat Njih više nema, buduću predstavu na temu genocida u Srebrenici. Kao implementatori projekta Kultura za demokratiju (CfD) podržali smo 21 projekat iz oblasti savremene kulture i umetnosti: 13 grantova za kulturne i umetničke projekte, 6 partnerskih grantova i 2 granta za job shadowing. Realizovali smo još 3 ciklusa Kosovske škole za 30 mladih iz Srbije i s Kosova.
2021.
Kao poseban program u okviru Hartefakt Fonda ponovo je aktivirana Fondacija i uz podršku Švajcarske vlade pokrenut je projekat Kultura za demokratiju. Na Konkursu za savremeni angažovani dramski tekst pobedila je Katarina Nikolić sa dramom Prozor. Nagrada je dodeljena na Hartefakt Festivalu održanom u Endžio HUBu a scensko čitanje izveli su studenti druge godine glume na Fakultetu dramskih umetnosti iz Beograda u klasi Marije Milošević. Održane su konsultacije sa Peace Nexus Fondacijom i usvojen je novi strateški plan za period 2022-2025. U septembru je organizovan Pride pozorišni festival na kojem je nastup imao i kosovski umetnik Agon Rexehpi koji je dobio rezidenciju u okviru programa Reconnection 2.0. U okviru istog programa prevedena je i objavljena knjiga Zapisi crva Smolinskog kosovskog autora Azema Delijua koja je promociju imala na Hartefakt Festivalu u decembru mesecu. Organizovan je Leadership Program za oko 20 mladih lidera sa Zapadnog Balkana, a u okviru projekta Forum Evropa organizovano je 10 debata koje su se bavile ključnim društvenim problemima sa kojima se suočavaju sve zemlje u regionu. Nastavljeno je sa organizovanjem Speed dating kao forme za umrežavanje u virtuelnom prostoru i prevazilaženje fizičkih ograničenja usled pandemije virusa. Produženi je sa realizacijom programa Kosovska škola kroz koju je tokom godine prošlo 33 učesnika, a zbog pandemije virusa COVID-19 organizovana je jedna poseta Prištini. Realizovan je projekat Media Voices koji je imao za cilj povezivanje mladih sa Kosova i Srbije, koji su kreirali niz podkasta o različitim temama koje povezuju ova dva društva. Objavljene su 32 epizode podkasta Zadovoljstvo u tekstu i nastavljeno je sa izvođenjem predstava Balava, Prst, Šesti oktobar i Ujka Vanja.
2020.
Na konkursu za savremenu angažovanu dramu pobedio je Benjamin Bajramović sa komadom Bordel Eden, a scensko čitanje izveli su studenti Akademije Umjetnosti iz Sarajeva u klasi profesora Ermina Brava. Tokom godine, realizovan je projekat Future Epics. Uprkos teškoćama usled pandemije virusa Covid-19 koja je krenula u martu održana je premijera predstave Intimnost na Dubrovačkim ljetnjim igrama u kojoj igraju Leon Lučev i Jelena Graovac. U saradnji sa Narodnim pozorištem iz Niša premijerno je izvedena drama Tise Milić, Šesti oktobar u režiji Andreja Nosovа. Iako se zbog pandemije virusa Covid-19 otežano putovalo, predstava Balava gostuje u Prištini i Uroševcu. Organizovani su Pride pozorišni festival i Hartefakt festival. Online platforma Forum Evropa organizovana je više od 20 puta, a Speed dating se koristi kao posebna interaktivna forma za povezivanje ljudi u vreme pandemije. Sve predstave u produkciji Hartefakta su tokom pandemije bile dostupne online. U okviru programa Kosovska škola organizovana su dva seminara, digitalna poseta i niz drugih online događaja prilagođenih novoj realnosti u kojoj smo živeli. Nizom debata i online čitanja obeleženo je 25 godina od genocida u Srebrenici.
2019.
Održana je premijera Ujka Vanje Čehova u režiji Andreja Nosova u Vršcu, a nastavilo se sa igranjem predstava: Aveti, Prst i Balava. Završena je skulptura za spomenik Zoranu Đinđiću, ubijenom premijeru Republike Srbije. Organizovan Hartefakt Festival, kao i prvi Prajd Pozorišni Festival u Beogradu na kojem su gostovale predstave iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Kosova i iz Srbije. Na konkursu za savremenu dramu, pobedio je Dino Pešut sa dramom Poslednji afterparty. Manfred Beilharz, dugogodišnji direktor i osnivač Neue Stücke aus Europa Bijenala, simbolično je predao Hartefaktu nasleđe ovog Bijenala, praveći vezu između uloge koju je ta manifestacija imala u Evropi i beogradskog Bijenala koji bi trebalo da nastavi njenu tradiciju. U okviru NEW platforme, organizovani su masterklasovi glumice Mirjane Karanović i holandske kompozitorke Vanese Lann. Hartefakt je sa Ćendra Multimedia pokrenuo projekat Reconnection 2.0 i uspostavio program Kosovska škola. Organizovana su dva simpozijuma sa partnerima iz Dubrovačkih ljetnih igara i organizacije Tasca iz Barselone, kao i masterklas Biljane Srbljanović. Realizovan je i projekat Public koji je analizirao i kritikovao korišćenje uvredljivog jezika u medijskom prostoru.
2018.
Premijerno se izvode predstave Balava u režiji Andreja Nosova i Šklovski: Energija zablude u režiji Branislave Stefanović. Predstave Aveti, Prst i autorski projekat Mirjane Karanović Julija uspešno su izvođene. Tokom godine završen je Cathexis – Innovating Theatre as Event: The Spectator as Researcher projekat. Organizovan je još jedan uspešan Hartefakt Festival. Drama Muškatle će preživeti sve autorke Ive Brdar pobedila je na konkursu za najbolji savremeni angažovani dramski tekst. Zajedno sa partnerima Hartefakta nastavljen je rad na projektu Future Epics. Tokom godine krenula je sa radom platforma NEW, a svoje masterklasove održali su Biljana Srbljanović, Tobias Veit (izvršni direktor pozorišta Schaubühne u Berlinu) i Ingrid Trobitz (intendantkinja Residenz Theater). Organizovana je konferencija Budućnost izvođačkih umetnosti u Srbiji koja je okupila predstavnike institucija i predstavnike nezavisne scene na jednom mestu i otvorila međusobni dijalog. Nastavljen program Deca 90ih i rad portala Remarker.
2017.
Osnovan je portal Remarker namenjen umetnosti i politici; okupljena je redakcija portala, kreirani su podkasti i video materijali, a ističe se podkast Zadovoljstvo u tekstu čija je autorka Biljana Srbljanović. Hartefakt je podržao i producirao autorski projekat Mirjane Karanović Julija koji je premijerno izveden, a predstava Aveti uspešno je nastavila da se izvodi. Organizovane su izložba Mirka Ilića Tolerancija o simbolima tolerancije, kao i regionalno takmičenje za logo tolerancije. Kreiran je projekat Deca 90ih i organizovan je još jedan Hartefakt Festival. Na konkursu za savremenu dramu pobedila je Staša Bajac sa dramskim tekstom Ovaj će biti drugačiji. Performans 48 sati budnosti izveden je u Muzeju moderne i savremene umetnosti u Rijeci.
2016.
Na konkursu za najbolji savremeni angažovani dramski tekst pobedio je Mirza Skenderagić sa dramom Probudi me kad završi. Performans 48 sati budnosti je nastavio da se izvodi, kao i predstave Mali mi je ovaj grob, Aveti i I žene plaču, zar ne?. Festival tolerancije preimenovan je u Hartefakt festival i ogranizovan u decembru. U saradnji sa Unstraight muzejom iz Stokholma organizovana je izložba Život kroz LGBT pogled koju je kurirala Nevena Negojević. Kreirana je platforma Glasovi u haosu i organizovan je teatarski muzički koncert Irene Popović Dragović. Sa Nacionalnom fondacijom za igru, koproduciran je Stranac po motivima istoimenog Kamijevog dela u koreografiji Miloša Isailovića. Iste godine premijerno je izvedena drama Vuka Boškovića Ostaci na festivalu Devet.
2015.
Hartefakt je ovu godinu počeo transformacijom od male ka srednjoj organizaciji. Održane su tri premijere Verter ili imaš nade, ili nade nemaš u režiji Andreja Nosova, drama Vesne Perić Šta je ona kriva, nije ona ništa kriva u režiji Anđelke Nikolić, Ibsenove Aveti u režiji Andreja Nosova. Izvođene su predstave Mali mi je ovo grob po tekstu Biljane Srbaljanović, Grobnicu za Borisa Davidoviča Danila Kiša u režiji Ivice Buljana i Glad Andreja Nosova. Hartefakt učestvuje na Praškom Kvadrijenalu u okviru nacionalne selekcije izložba koju je kurirala Mia David, i koja je nagrađena zlatnom medaljom za pokretanje dijaloga. Organizovane su tri izložbe, a posebno važna bila je Srebrenica danas kojom je obeleženo 20 godina od genocida u Srebrenici. Pokrenut je European Task Force – grupa eksperata i aktivista za evropsku budućnost regiona. Još jednom je organizovana izložba antimasonskih plakata. Sa radom je nastavila platforma Intruders koja je pokrenuta zajedno sa organizacijom Transpond iz Stokholma. Svoju promociju širom regiona imala je knjiga Među nama o istorije LGBT zajednice. U 2015. dodeljeno je 14 grantova i idejno je koncipirana filantropska inicijativa Art Friendly. Na kraju godine snimljen je dokumentarni film Gabriel, koji prati život migranta iz Afrike u Srbiji. Film nikada nije završen, a Gabriel je otišao iz Srbije.
2014.
Završena je produkcija predstave Mali mi je ovo grob po dramskom tekstu Biljane Srbljanović, a u režiji Dina Mustafića, za koju je organizovana i letnja turneja. Predstava Grobnica za Borisa Davidoviča po knjizi Danila Kiša, a u režiji Ivice Buljana, imala je premijeru u gradu Ćiridae u Italiji na festivalu Mittelfest. Igraju se predstave Hipermnezija u režiji Selme Spahić, Izopačeni Andreja Nosova, Radnici umiru pevajući Anđelke Nikolić, Glad u režiji Andreja Nosova i Prst u režiji Ane Tomović. Održane su dve izložbe Antimasonski posteri 1941-1942 i Ništa o ničemu Srđana Ćešića. Dodeljeno je 12 grantova. Platforma Reconnection privodila je kraju male projekte saradnje, a platforma Intruders nastavila je sa razvojem. Organizovan je prvi Festival Tolerancije koji je kasnije prerastao u Hartefakt Fesitival.
2013.
Tokom godine dodeljeni je 31 veliki grant i 15 malih. Širom regiona i Evrope izvođene su predstave Hipermnezija Selme Spahić, Radnici umiru pevajući po tekstu Olge Dimitrijević i u režiji Anđelke Nikolić, Izopačeni Andreja Nosova, Prst Doruntine Baše u režiji Ane Tomović. Premijerno je izvedena predstava Glad, autorski projekat Andreja Nosova i Vuka Boškovića. Organizovana je izložba Bogujevci – vizuelna istorija u saradnji sa Kulturnim centrom Beograda. Platforma Reconnection aktivno je radila na povezivanju Kosova i Srbije.
2012.
Premijerno su izvedene predstave Prst po tekstu Doruntine Baše, a u režiji Ane Tomović i Grebanje ili kako se ubila moja baka po tekstu Tanje Šljivar, u režiji Selme Spahić i to u saradnji sa Bitef Teatrom i Bosanskim narodnim pozorištem iz Zenice. Takođe, svoju premijeru u Bitef teatru imala je i predstava Izopačeni u režiji Andreja Nosova. Dodeljeno je 18 malih grantova. Predstave Hipermnezija i Radnici umiru pevajući nastavljaju da se izvode i osvajaju 7 Sterijinih nagrada, dok su druge Hartefaktove produkcije dobile preko 20 nagrada na različitim festivalima u zemlji i širom Evrope. Zajedno sa Inicijativom mladih za ljudska prava organizovani su Dani Sarajeva u Beogradu, a Reconnection program nastavio je da podržava razmene između Beograda i Prištine. Predstava Hipermnezija je gostovala u Kosovskom nacionalnom teatru kao prva predstava iz Srbije posle 20 godina. Na konkursu za najbolji savremeni angažovani dramski tekst pobedila je Vesna Perić sa dramom Šta je ona kriva, ništa nije ona kriva.
2011.
Premijerno je izvedena predstava Hipemnezija u režiji Selme Spahić. Na konkursu za najbolji savremeni angažovani dramski tekst pobedila je Doruntina Baša sa dramom Prst. Hartefakt je zajedno sa Inicijativom mladih za ljudska prava organizovao Dane Sarajeva. Premijerno je izvedena drama Olge Dimitrijević Radnici umiru pevajući u režiji Anđelke Nikolić. Hartefakt je uspostavio stratešku saradnju sa Bitef Teatrom u cilju promocije savremenog dramskog teksta. Uspostavljeno je strateško partnerstvo sa Zadužbinom Ilije Kolarca. Nastavljena je implementacija programa Reconnection kroz koji je u preko 10 poseta učestvovalo oko 150 predstavnika medija, organizacija civilnog društva i umetnika iz dva društva, a Hartefakt je dodelio 15 malih grantova i organizovao prvu Letnju producentsku školu.
2010.
Hartefakt je sa Inicijativom mladih za ljudska prava organizovao Dane Sarajeva, i posebno scenska čitanja tri najuspešnija komada sa konkursa čija je tema bila odnos između Beograda i Sarajeva. Održan je prvi konkrus za najbolji savremeni angažovani dramski tekst, a pobednica konkursa bila je Olga Dimitrijević sa tekstom Radnici umiru pevajući. Hartefakt je pomogao umetnici Milici Tomić u realizaciji autorskog projekta Četiri lica Omarske. Organizovana je konferencija o regionalnoj saradnji umetničkih organizacija u okviru pozorišnog festivala MESS. Hartefakt je dodelio prvih 8 grantova. Osnovana je platforma Reconnection za saradnju Kosova i Srbije i organizovano 12 poseta za različite aktere. Po prvi put pokrenuta je inicijativa da jedna predstava iz Narodnog pozorišta u Prištini bude izvedena u Beogradu, u Ateljeu 212, ali je zbog nemogućnosti postizanja dogovora o načinu predstavljanja gostiju iz Prištine, gostovanje otkazano. Iste godine otvorena je Hartefakt kancelarija u Prištini.
2009.
Početkom jula, po odlasku iz Inicijative mladih za ljudska prava Andrej Nosov osnovao je Hartefakt fond kao regionalnu fondaciju koja podržava stvaranje zajedničkog kulturnog prostora na Zapadnom Balkanu i kritičke umetničke prakse. U prvoj godini postojanja Hartefakt je podržao 5 projekata umetničkih organizacija i pokrenuo svoj operativni rad.