U okviru provog ciklusa Kosovo-Srbija fellowship programa, Hartefakt je odabrao sedam istraživača_ica koji_e će istraživati nove i konstruktivne narative u odnosu Kosova i Srbije: od političkih pitanja, preko ekonomije, biznisa, kulture, nasleđa ratne prošlosti do drugih relevantnih političkih i društvenih oblasti. Tokom tri meseca istraživanja, učesnici_e će provesti mesec dana u Beogradu ili Prištini (zavisno od onoga što je suprotno od mesta njihovog prebivališta). Tokom programa, imaće priliku da utiču na dominantne narative i da javnosti ponude nove perspektive u vezi sa temom njihovog istraživanja.
Izabrani mladi na početku karijere ili iskusni profesionalci_ke u svojim oblastima, njih četvoro sa Kosova i troje iz Srbije su:

STEFAN SURLIĆ (Beograd), docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu koji planira da istraži kako Briselski sporazum i Aneks sporazuma iz Ohrida utiču na stavove pet članica EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova niti članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama. Njegovo istraživanje obuhvata prikupljanje i analizu podataka iz relevantnih dokumenata, postignutih sporazuma, pisanih članaka i „non-paper“ dokumenata koji se odnose na sprovođenje sporazuma između Kosova i Srbije, sa posebnim naglaskom na delove koji se odnose na međunarodno predstavljanje Kosova. Stefan planira da intervjuiše predstavnike_ce pet zemalja „nepriznavatelja“ koji imaju predstavništva u Beogradu i Prištini i analizira promene u njihovim stavovima prema nezavisnosti Kosova.
Ključne reči: Kosovo u međunarodnim organizacijama, zemlje nepriznavači, Briselski sporazum

NORA AHMETAJ (Priština), iskusna istraživačica i aktivistkinja iz oblasti ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ženska prava i prava životinja koja planira da detaljno istraži ekonomske aspekte pomirenja i njihovu uzajamnu vezu s napretkom, s posebnim fokusom na poslovnim odnosima između Kosova i Srbije. Tokom istraživanja, Nora će uraditi desetak intervjua s privrednicima_ama u Srbiji i na Kosovu. Istraživanje se fokusira na „ekonomskom pomirenju“, odnosno preprekama koje ometaju ekonomski razvoj. Cilj joj je da istakne ključnu ulogu koju ekonomski razvoj ima u izgradnji mira i obrnuto, odnosno da pokaže kako napori za izgradnju mira mogu da podstiču ekonomski rast.
Ključne reči: ekonomsko pomirenje, ekonomski razvoj, biznis

NAĐA BOBIČIĆ (Beograd), istraživačica-saradnica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu koja je doktorske studije završila istraživanjem feminizma u Jugoslaviji između 1975. i 1990. godine, a njeno se novo istraživanje nadovezuje na ovu temu. Nađa će se fokusirati na rasvetljavanje primera saradnje žena na Kosovu i u Srbiji tokom dva ekstremna istorijska perioda: Drugog svetskog rata i rata na Kosovu 1998-1999. godine. Kroz komparativnu analizu arhivske štampane medijske građe, cilj joj je da otkrije narative otpora, saradnje i antiratne inicijative koje su sistematski izbrisane i zaboravljene iz kolektivnog sećanja srpskog i kosovskog društva. Kao bi predstavila rezultate istraživanja, Nađa će producirati i nekoliko podkasta.
Ključne reči: feminizam, pokret otpora, zaboravljeni narativi

SERBEZE HAXHIAJ (Priština), istraživačka novinarka i urednica na Radio-televiziji Kosovo koja želi da istraži iskustva Albanaca i Srba koji žive u mešovitim selima poput Prilužje/Prilluzhë i Lještar/Leshtar, gde su međuetnički odnosi nekada bili harmonični. Međutim, u Prilužju su tokom i nakon rata animoziteti doveli do uništenja mosta koji je povezivao dve strane sela, zbog čega su obe zajednice bile sprečene da koriste svoje zemljište, što je rezultiralo gubitkom izvora prihoda i za Albance i za Srbe. Cilj istraživanja je da istakne značaj suživota i međuetničke komunikacije u izgradnji zajedničke sadašnjosti, kolektivne budućnosti i međusobnog poštovanja.
Ključne reči: interetnički odnosi, suživot, izgradnja sadašnjosti

BENGI MUZBERG (Prizren), zamenik direktora za istraživanje i programe u Lumbardhi fondaciji, član preselekcijskog tima na Dokufestu koji je doktorirao iz oblasti studija filma, a koji planira da sprovede semiotičku analizu dva filma Srđana Karanovića, „Za sada bez dobrog naslova“ iz 1988. godine i „Besa“ iz 2009. godine. Analiza će se fokusirati na filmskom jeziku, narativima, reprezentaciji i ideologiji prisutnoj u filmovima. Metodologija istraživanja uključuje i sprovođenje sveobuhvatnog pregleda literature koja obuhvata novinske članke, filmske kritike i objavljene knjige. Upotrebom ovog pristupa želi da postigne dublje razumevanje značenja filmova i njihovih društvenih implikacija. Bengi takođe planira da intervjuiše Srđana Karanovića.
Ključne reči: studije filma, Srđan Karanović, reprezentacija narativa na filmu

SRĐAN MILJEVIĆ (Beograd), pisac iz Beograda, autor knjige kratkih priča „Svima nam je prvi put“ koji ima preko deset godina iskustva rada u civilnom sektoru. Srđan planira da prikupi priče o ljubavi između Srba i kosovskih Albanaca koje prevazilaze granice, uključujući i priče o kvir parovima. Srđan će se kroz tet-a-tet intervjue upoznavati sa pričama odabranih parova, pokušavajući dublje da razume izazove s kojima se suočavaju. Njegov plan je da prikupljene priče pretvori u umetničke narative i učini ih dostupnim publici kroz društvene mreže, izložbe i razgovore koji će pružati pozitivan diskurs o odnosima Srba i Albanaca.
Ključne reči: međuetnička ljubav, pekogranične veze, parovi

TEVFIK RADA (Prizren), suosnivač izdavačke kuće Pykë-Presje, iskusni istraživač koji je objavio brojne članke i knjige, a koji za ovo istraživanje ima pristup ličnom arhivu poznatog kosovskog publiciste Škeljzena Malićija. Tevfik želi da istraži neispričane priče o tome kako je savremena umetnost odigrala ključnu ulogu u promovisanju kritičkih i alternativnih narativa o odnosima između Kosova i Srbije tokom devedesetih i početka dvehiljaditih. Kroz istraživanje arhiva, objavljenih i neobjavljenih materijala i intervjue s ključnim ličnostima, Tevfik želi da istraži alternativne umetničke prakse koje su nastale usred političkih sukoba, a u kojima su umetnici_ce i kulturni_e radnici_ce s Kosova i Srbije zajedno učestvovali.
Ključne reči: devedesete, alternativne umetničke prakse, kulturni radnici_e
Ovaj fellowship program se sprovodi u okviru projekta „Unapređenje prekogranične saradnje i društvenog angažovanja na Zapadnom Balkanu“ uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju.