Nezavisna regionalna kulturna organizacija Hartefakt, sa sedištem u Beogradu, raspisuje deseti KONKURS za najbolji savremeni angažovani celovečernji dramski tekst na srpskom, hrvatskom, bosanskom, slovenačkom, makedonskom, albanskom ili crnogorskom jeziku.
Pravo učešća na konkursu imaju autori i autorke sa prebivalištem na teritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Makedonije, Kosova i Srbije.
Žiri u sastavu Haris Pašović (pozorišni reditelj), Biljana Srbljanović (dramska autorka) i Tena Štivičić (dramska autorka) doneće odluku o pobedničkom tekstu i sačiniti uži izbor od pet najuspešnijih tekstova.
Osvajanje prvog mesta na konkursu podrazumeva dodelu novčane nagrade u iznosu od 400.000 RSD (bruto). U nagradu je uključen i otkup autorskih prava za premijerno izvođenje pobedničkog komada u produkciji Hartefakta u jednom od regionalnih pozorišta. Hartefakt se obavezuje da će, u elektronskoj formi, objaviti zbirke sa pet dramskih tekstova koji uđu u uži izbor konkursa. Pored toga, Hartefakt će učestvovati u promociji najuspešnijih dramskih tekstova sa konkursa.
Konkurs je otvoren do: 22.06-22.09. 2021. godine.
Rok za donošenje odluke žirija: decembar 2021. godine.
PRAVILA KONKURSA
Osnovni kriterijumi prilikom odlučivanja žirija će biti umetnička vrednost i društvena angažovanost. Dramski tekstovi koji svojom porukom na bilo koji način podstiču nasilje, versku i nacionalnu netrpeljivost, kao i diskriminaciju po bilo kom osnovu, neće biti razmatrani kao potencijalni kandidati za nagradu.
Pravo učešća na konkursu imaju samo originalni, do sada neobjavljivani i neizvođeni radovi.
Pobednički tekstovi prethodnih konkursa su sada već poznate drame Olge Dimitrijević „Radnici umiru pevajući“, Doruntine Bashe „Prst“, Vesne Perić „Šta je ona kriva nije ništa ona kriva“, Mirze Skenderagića „Probudi me kad završi“,„Ovaj će biti drugačiji” Staše Bajac, „Muškatle mogu preživeti sve”, autorke Ive Brdar, „Poslednji afterparti” Dina Pešuta i „Bordel Eden” Benjamina Bajramovića.
Kao posebne odlike teksta žiri će ceniti originalnost, savremenu formu i hrabrost mladih autora/ki da se u dramskoj formi suoče sa nekim od mnogobrojnih problema našeg društva.
PRIJAVLJIVANJE
Nepotpisana kopija teksta u jednom primerku sa šifrom drame u .pdf format podnosi se na ovom linku, dok sadržaj formulara treba da sadrži sledeće informacije: ime i prezime autora/ke, adresu, naziv drame, šifru drame, e-mail i kontakt telefon i može se naći na ovom linku.
Od 2009. godine Hartefakt fond je posvećen stvaranju i jačanju kritičke svesti u želji da kroz kerativnu i umetničku formu aktivno učestvuje u stvaranju inkluzivnog i otvorenog društva. Nastao iz želje da novim autorima/autorkama stvori prostor u kome mogu da rade i delaju, konkursa za savremeni angažovani dramski tekst, podstiče dijalog o važnim društvenim temama koje se tiču ljudskih prava, slobode govora, kolektivnog sećanja i odgovornosti. Osim toga, kontinuiranim razvojem forme konkursa utiče se na afirmaciju mladih umetnika/ca, ali i na promenu društvene klime i senzibilisanja društva na razne teme od kojih ono na neki način pokušava da pobegne. Godišnjim održavanjem konkursa regionalnog karaktera Hartefakt želi da uključivanjem širokog spektra umetničkog izražavanja, karakterističnog za ovaj deo Evrope, pokaže sve prednosti afirmacije novog dramskog izraza.
SASTAV ŽIRIJA
Članovi žirija sada već prepoznatljivog Hartefaktovog konkursa su istaknuti regionalni stručnjaci iz oblasti kulture.
Haris Pašović jedan je od vodećih pozorišnih reditelja u Jugoistočnoj Evropi više od tri decenije. Režirao je niz predstava i učestvovao na mnogim festivalima širom sveta. Njegova pozorišna postavka drame „Buđenje proleća“ Franka Vedekinda smatra se jugoslovenskim teatarskim klasikom. Tokom opsade Sarajeva producirao je „Čekajući Godoa“ Semjuela Beketa u režiji Susan Zontag i osnovao Sarajevo Film Festival. Haris Pašović je dobio mnogo nagrada, uključujući i Nagradu za najboljeg reditelja na BITEFu; Nagradu za najboljeg reditelja na Međunarodnom pozorišnom festivalu MESS i Nagradu Udruženja dramskih umetnika Srbije „Bojan Stupica.“ Član je žirija Evropske asocijacije festivala za nagradu EFFE (za najbolje evropske festivale), kao i EU programa „Perform Europe“. Između ostalog, učestvovao je kao uvodničar i panelista na konferencijama u Linkoln centru u Nju Jorku, zatim na Peterburškom kulturnom forumu, u Finskom festivalskom udruženju u Helsinkiju i na Edinburškom međunarodnom samitu. Pašović je direktor East West centra Sarajevo. Bio je direktor italijanskog festivala Mittelfest (2017-2020), a sada je direktor Sarajevo Festa.
Biljana Srbljanović rođena je 1970. godine u Stokholmu. Karijeru je započela još tokom studiranja kada je, zajedno sa Milošem Radovićem, napisala scenario za čuvenu TV seriju „Otvorena vrata“. Njene drame su prevedene na više od dvadeset jezika i izvedene u više od stotinu pozorišta širom sveta. Njeni najznačajniji pozorišni komadi su “Beogradska trilogija” (1997), “Skakavci” (2005), “Nije smrt biciklo (da ti ga ukradu)” (2011), “Mali mi je ovaj grob” (2013), “Vrat od stakla” (2018). Odlikovana je Ordenom viteza za umetnost i književnost od strane francuske vlade. Alumni je Fulbrajtove stipendije i gostujuća profesorka na univerzitetima u Njujorku, Beču, Milanu i Firenci. Zaposlena je na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu u zvanju redovne profesorke.
Tena Štivičić, diplomirala je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji dramske umetnosti, a 2004. magistirala je na londonskom koledžu Goldsmits, na Odseku za dramsko pismo. Drame Tene Štivičić objavljene su u brojnim antologijama i zbirkama drama. Među najznačajnijim pozorišnim komadima nalaze se “Nemreš pobjeć od nedjelje” (1999), “Dvije” (2003), “Fragile!” (2005), “Krijesnice” (2007), “Sedam dana u Zagrebu” (2009), “Europa” (2011), “Invisible” (2013), “Tri zime” (2014). Komad “Tri zime” praziveden je Nacionalnog pozorišta u, dok je najnoviji komad “64” (2021) nedavno praizveden u Ateljeu 212. Neke od nagrada koje je dobila za svoj rad, uključuju nagradu za dramsko delo Marin Držić, Evropsku autorsku nagradu i Nagradu za inovativni dramski tekst na Heidelberg Stückemarktu, kao i nagradu Suzan Smit Blekbrn za najbolju dramu 2015. godine. Od 2003. godine u nastavcima piše kolumne u časopisu “Zaposlena”, koje su u formi tri zbrike, “Odbrojavanje” i “Vrag ne spava”, objavljivanje 2010. godine, kao i “Pepeljugino maslo” objavljeni 2016. godine.
Tokom trajanja konkursa i do donošenja odluke Hartefakt neće davati informacije o radu žirija ili bilo kom pojedinačnom tekstu i njegovom plasmanu. Mole se autori da poštuju ovo i ostala pravila konkursa. Deseti po redu konkurs za savremenu dramu Hartefakt organizuje uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.
Konkurs je anoniman i pdf dokument ne sme da sadrži nikakav kontakt ili ime autora/autorke, samo naziv drame i šifru.